Šta je potrebno za jedan dobar festival? Tim pun entuzijazma, dobra lokacija, kvalitetan program, dobra atmosfera i još nešto neobjašnjivo – ono što nazivamo „dušom“ – kojom se samo mali broj festivala može pohvaliti. To „još nešto“ ima festival „Vetrenjača“. On ima dušu.

 

 

Orom je jedno tiho, prosečno seoce, koje se nekoliko dana u avgustu  nalazi pod opsadom ljubitelja festivala, zbog kojih njegove svakodnevnice postaju bučnije. Festival „Vetrenjača“ je započet 2014. godine kao spontana kućna žurka, drugari iz istog društva su postali organizatori festivala, i njime zamenili nekadašnji „Windmill“ festival. Trenutno ga organizuju članovi Omladinskog i kulturnog društva Wemsical Serbia zajedno sa glavnim pokretačem, porodicom Astaloš. Festival karakteriše jedinstvena porodična atmosfera. “Osećaj zajedništva”, “zajedničko okruženje”, “prostor susreta”, “zaštita životne sredine” i “svest o okruženju” su reči kojima se često služe organizatori kada pričaju o festivalu  “Vetrenjača”, a to potvrđuju i posetioci.

Festival se razvija iz godine u godinu, i broj izvođača se povećava, na tri bine (Velika bina, Bagrem, Šator narodne muzike) ste mogli već videti izvođače kao što su Kistehén, Repetitor, Szabó Balázs Bandája, ili Lóci játszik! Goste su dizali na ples Bohemian Betyars, Góbé, Fokos, i Juhász Együttes, u pesmi nam je pričala bajku Rutkai Bori, slušali smo fenomenalne hip-hop tekstove izvođača Akkezdet Phiai ili Belga, prašina se dizala za Circus Problem, Sin Seekas, ili Tudósok, a spomenuli smo ih samo nekoliko sa dugačkog spiska. Tu se mogu naći najrazličitiji muzički stilovi, od etno i klasične muzike do hip-hopa ili panka, ima svega. Cilj organizatora je da ispune prazninu u kojoj lutaju predstavnici alternativnih muzičkih pravaca u ovoj regiji. Pored čuvenih izvođača, kod vetrenjače nastupaju i mladi i poznatiji lokalni i regionalni bendovi.

 

 

 

Ali festival “Vetrenjača” ne nudi samo dobar muzički program, jer danju posetioce zabavljaju cirkuske produkcije, programi za decu, kuće plesa, kursevi kuvanja, prezentacije knjiga, workshop-ovi, vašar, lokalni gastronomski specijaliteti i izleti sa kočijama. Hladovina starog mlina skriva izložbu fotografija ili razgovore o književnosti, a oni koji loše podnose avgustovske vreline mogu da se brčkaju u ogromnom bazenu.

Organizatori stavljaju veliki akcenat na održavanje čistoće prostora, u tome im pomaže veliki broj volontera, a količinu smeća su znatno smanjili uvođenjem specijalne ekološke čaše, pomoću koje su potisnuli obične plastične čaše sa površine festivala. Pored toga, postoji mogućnost iznajmljivanja bicikala, kojima posetioci mogu da obiđu okolinu Oroma, ili da svrate do pijace.

Od 2016. godine, pre trodnevnog festivala, organizuju se i brojni omladinski umetnički kampovi. Tu spadaju grane umetnosti kao što su fotografija, film, gluma, umetnost pokreta, književnost, likovna umetnost i muzika. Na festival možete povesti  decu i kućne ljubimce, posebno se preporučuje porodicama sa decom.

 

 

 

Neskrivena namera festivala je i da privuče pažnju javnosti na značaj građevine koja se sad već ubraja u pravu retkost, kao i da radove koji nastaju na festivalskim radionicama iskoriste za ulepšavanje mlina, privlačenje pažnje na njegovu pojavu – koristeći datosti oromskog okruženja i svet simbola koji okružuje vetrenjaču. Podstiču se alternativni načini izražavanja, tolerancija, očuvanje stare i stvaranje nove tradicije.