Vojvodina je podeljena na tri geografske jedinice rekama Dunav, Tisa i Sava. Sastoji se od 7 administratinih okruga, okruzi se dele na opštine – one su zajedničke upravne jedinice grada i većeg broja manjih naselja, i po veličini više podsećaju na nekadašnje mađarske srezove.


Totovo Selo se prostire u opštini Kanjiža. Naselje nije staro, osnovano je 1902., kada je zemljoposednik Jožef Tot deo svoje zemlje isparcelisao i podelio svojim nadničarima. U naselju koje je skoro potpuno mađarsko, turistima se nudi smeštaj  u gistinskim kućama mađarskih porodica. Pored posete Etno kući, vožnje zaprežnim kolima i programa vezanih za narodne običaje, gosti imaju prilike da probaju lokalne specijalitete, pite i rakije.

 

Photo by: Balla Béla

 

Šupljak se nalazi na teritoriji opštine Subotica. Jezero Ludaš se nalazi na granici naselja i čini ovaj prostor izuzetno lepim i zanimljivim. Jezero je dugačko 4,5 km, sa površinom od 328 hektara. Ovo je jedino još koliko-toliko očuvano pustarsko jezero i, zbog bogatog životinjskog, naročito  ptičijeg sveta, ubraja se u specijalne rezervate prirode.

 

Photo by: Kovács Szilárd

 

Feketić je naselje u opštini Mali Iđos. Već se na kraju XVI veka spominje kao Crno Brdo, a naziv Feketić se pojavljuje za vreme turske vladavine. Najvažnije obeležje mesta su rane sorte višanja, od kojih se pravi pekmez, džem, slatko, sok, sirup i rakija. Proizvođači rakije zainteresovanima rado organizuju degustaciju.

 

Photo by: Stara Moravica Serbia

 

Stara Moravica se prostire u opštini Bačka Topola. Većinu žitelja čini mađarsko stanovništvo. Ovde se nalazi jedan od dva spomenika Košut Lajošu u Vojvodini. Događaji koji su inspirisali Kalmana Miksata da napiše „Slučaj mladića Nostija sa Marikom Tot” odigrali su se baš tu u Staroj Moravici. U romanu se spominje kafana „Zlatni fazan”  koja je još radila i devedesetih godina pod nazivom „Zlatno bure”, a danas je u toj zgradi pekara. Baronskoj porodici Ungar – u romanu porodica Tot – na glavnoj ulici, skinuli su jedno krilo kuće koja se nalazi na Pačirskom putu, ali drugo, ogromno krilo je sačuvalo svoju izuzetnu lepotu i sjaj zahvaljujući Baptističkoj crkvi. Danas je ovde baptistička crkva. Za smeštaj turista tu su gostinska kuća i lovački dom.

 

_

 

Pačir je smešten u opštini Bačka Topola, na severnim padinama Telečke visoravni, na obali reke Krivaje. Početkom XX veka ispod naselja je otkriven termalni izvor. 2014. godine oko korita veštačkog jezera  napravljena je banja, potom je izgrađen i jedan zatvoren banjski objekat, a u planu je njeno dalje proširenje. Temperatura vode koja izbija na površinu je 72 stepana celzijusa, a u koritu jezera se ohladi na 28-32 stepena. Voda ima visok sadržaj soli, a njenoj lekovisti doprinose i prisustvo litijuma, joda, broma, fluora i sumpora.

 

Photo by: Termalna Banja Pačir

 

Tornjoš se nalazi u opštini Senta. Već 1479. naselje doživljava procvat, ali do vremena turske vladavine ostaje bez stanovništva. Tornjoš je jedino naselje u okolini koje nije uništeno u periodu nakon Mohačke bitke, ali ga u poreskom registru već nazivaju napuštenim. Negde u to vreme samoproglašeni prorok, a potom car Jovan Nenad zvani Crni Čovek, nakon što je ranjen, beži u Tornjoš, ali mu je tu subotički feudalac Valentin Terek odsekao glavu. U selu postoji etno kuća i izložba koja prikazuje stare predmete i pomagala  kojima se dočarava nekadašnji seoski život.

 

Photo by: Turistička organizacije opštine Senta

 

Kupusina je svoj mađarski naziv dobila po svom stanovništvu koje se bavilo poljoprivredom, dok njeno izvorno ime potiče od doseljenog slovačkog stanovništva. U naselju se dan danas čuvaju narodni običaji: izvorna narodna nošnja sa mađarskog jezičkog područja koju karakterišu podsuknje, kolorit starih Paloca, elementi nemačke nošnje sa prostora Bačke je i danas svakodnevna pojava.  Šarolike svadbe koje neguju brojne stare narodne običaje važe za izuzetno važne porodične svečanosti; još se i danas koristi karakteristično narečje srednjovekovnih Paloca, očuvane su brojne vojvođanske narodne pesme, narodne balade i kod religioznog stanovništva narodne molitve. Kupisina je najbogatije selo u Bačkoj kada su u pitanju sakralni spomenici na otvorenom prostoru. U etnografskom muzeju se mogu videti predmeti iz nekadašnjeg života opštine, dok plesne običaje neguju folklorne grupe.  

 

Photo by: Értéktár

 

Bački Monoštor je naselje u opštini Sombor u kojem većinom žive hrvatski Šokci. Na granici sela se nalazi šuma „Kozara“ koja je privukla brojne lovce i poznate ličnosti željne odmora, među kojima su i Ralf Šumaher, a bivši predsednik Jugoslavije, Josip Broz Tito je na ivici šume sagradio sebi jedan letnjikovac. Lokalna etno kuća osim izložbenog karaktera, nudi mogućnost smeštaja i po narudžbini turistima se pripremaju lokalni specijaliteti.

 

_

 

Doroslovo je smešteno u opštini Sombor. Tu se nalazi Sveti bunar, jedno od najvećih hodočasničkih mesta u Vojvodini. Od davnina pored potoka Mostonga postoji jedan mali bunar oko kojeg se vide ostaci nekadašnje crkve i manastira. Bunar je već u srednjem veku bio omiljeno mesto hodočasnika – 1792. godnine jednom Bogojevčaninu se povratio vid nakon što je umio oči bunarskom vodom, od tada se na Svetom bunaru desilo oko 80 čuda.

 

Photo by: Értéktár